Prijava

Vijesti

 Ljepote geotermalne energije

23. svibnja 2008.
Početna stranica

Geotermalna voda pronađena u bušotini dugo se smatrala promašajem. No, voda čija je temperatura veća od 175 Celzijevih stupnjeva može pokretati električne generatore.


Ispod Zemljine površine leže ogromne zalihe toplinske energije, tj. geotermalna energija. Ona pod našim nogama godinama se koristi uglavnom u lječilišno-turističke svrhe. No nedavno su sve glasniji oni koji zagovaraju gospodarsku uporabu. Primjerice odluka zagrebačkog Poglavarstva o osnivanju tvrtke Terme, koja bi trebala graditi sportsko-rekreacijski centar u naselju Blato, kao i radna verzija studije izvodljivosti gospodarske uporabe geotermalne energije u Velika Cigleni kod Bjelovara te Lunjkovec-Kutnjak u blizini Koprivnice - a radi se na još četiri projekta.

Ispod nogu, no kilometrima od nas
Dolje, dolje, dolje, dolje duboko ispod Zemljine površine temperature dosežu stotine, pa čak i tisuće Celzijevih stupnjeva. Ogroman je to potencijal ako se pomisli da toplina koja u roku od godinu dana dospije iz unutrašnjosti Zemlje na njenu površinu ima energetski potencijal od nekih 100 milijardi megavatsati električne energije — što višestruko premašuje ukupnu količinu električne energije koja se potroši u čitavom svijetu. Zaista ogromna količina energije!

Kako doći do dragocjene energije
Srećom po nas jedan dio Zemljine toplinske energije akumuliran je u Zemljinoj kori, čak blizu površine. Ona se može crpiti pomoću toplinskih pumpi koje su povezane s podzemnom cjevovodnom mrežom. Hura!!!

Tako dobivena energija koristi se za zagrijavanje domova tokom zime ili u neke druge svrhe. Ljudi koji žive u blizini termalnih vrela ili u područjima koja su poznata po nekim drugim vrstama geološke aktivnosti odavno koriste Zemljinu toplinsku energiju i na neke druge načine. Tako su, naprimjer, stari Rimljani u blizini termalnih izvora gradili javna kupališta. U Hrvatskoj zato niču lječilišni centri kao što su Stubičke, Varaždinske, Daruvarske ili Lipičke toplice, odnosno lječilišta Topusko, Bizovac ili Ivanić Grad

Onaj nedohvatniji, veći dio toplinske energije akumuliran je ispod Zemljine kore, u sloju koji se naziva plašt. Kora je u prosjeku debela 35 kilometara — što uvelike premašuje maksimalnu dubinu bušenja koju omogućava postojeća tehnologija. Međutim, Zemljina kora sastoji se od nekoliko ploča i na nekim je mjestima tanja — naročito tamo gdje se te ploče dodiruju. Na tim mjestima magma može doći bliže Zemljinoj površini i tako zagrijavati vodu koja je zarobljena u podzemnim slojevima stijena. Ta se voda obično nalazi svega dva do tri kilometra ispod Zemljine površine, a to su dubine do kojih se lako može doći zahvaljujući suvremenim tehnikama bušenja. Voda se može dopremiti na površinu i zatim koristiti na razne načine.

Iskorištavanje toplinske energije
Na površini Zemlje voda vri na temperaturi od 100 Celzijevih stupnjeva. No u unutrašnjosti Zemlje tlak je puno veći, a voda i na puno većim temperaturama ostaje u tekućem stanju. Na nekim mjestima bušenjem se dolazi do vode čija je temperatura veća od 175 Celzijevih stupnjeva i ona se može koristiti za pokretanje električnih generatora.

Zagrijavanje vode do visokih temperatura karakteristično je za zone u kojima još uvijek ima vulkanske aktivnosti, a jedna od njih je i Tihooceanski vatreni prsten. U toj zoni, u kojoj ima mnogo aktivnih i pritajenih vulkana, nalaze se i Filipini. Na Filipinima je posljednjih godina postignut značajan napredak u korištenju geotermalnog energetskog potencijala za proizvodnju električne energije. Filipini su čak postali jedan od najvećih svjetskih proizvođača električne energije koji u proizvodnom procesu koriste geotermalnu energiju. Preko 20 posto električne energije koja se troši na Filipinima dobiva se eksploatacijom tog prirodnog bogatstva. Primjerice u geotermalnoj elektrani Mak-Ban u filipinskoj provinciji Laguni. Instalirana snaga te elektrane iznosi 426 megavata.

Tipično postrojenje
Bušotine su zapravo kanali kroz koje se vruća voda i para pod djelovanjem visokog tlaka dopremaju na površinu. Dobivenu paru šalje se u postrojenje za proizvodnju električne energije.

Kod tehnologije trenutnog isparavanja crpi se vruća voda iz bušotina dubokih gotovo 3 700 metara. Na velikim dubinama vruća voda nalazi se pod velikim tlakom. No kad je dopremite na površinu, tlak naglo pada i većina vode trenutačno se pretvori u paru.

Para cjevovodom putuje do separatora. Ovdje se para odvaja od vruće vode ili geotermalne vode bogate mineralima. No ona još uvijek nije spremna za korištenje u proizvodnji električne energije. Para još uvijek sadrži sitne kapljice vode. U tim kapljicama ima minerala koji bi se mogli taložiti na turbini i oštetiti je. Zato para iz separatora odlazi u uređaj za pročišćavanje. Taj uređaj treba ukloniti preostale kapljice.

Budući da se na putu do postrojenja para kondenzira, mora se još jednom pročistiti prije nego što uđe u turbinu koja pokreće generator.

Nikad ne presušuju?
Svakog sata na površinu se dopremi jako mnogo vruće vode i pare. Stoga je veoma važno da se voda koja je u separatoru odvojena od pare vrati u zemlju kako bi se izbjeglo narušavanje prirodne ravnoteže. Sva ta voda vraća se tamo odakle je i uzeta. Osim toga vraćanje vode u zemlju ujedno omogućava da geotermalno nalazište nikad ne presuši.

Zahvaljujući mudrom upravljanju geotermalne elektrane mogu postojati čak i u blizini naseljenih mjesta, a da ne narušavaju ljepotu i čistoću okoliša.

Hladnija voda
U zadnje vrijeme počinje se koristiti i tekućine čija je temperatura niža od 200 Celzijevih stupnjeva. Tako je razvijena i tehnologija binarnog ciklusa. To je tehnologija kod koje se vruća voda koristi za pretvaranje jedne druge tekućine u paru, koja potom pokreće turbinu generatora.

U Zagrebu za hortikulturni centar i toplice
Iz geotermalnog polja Zagreb na lokalitetu Blato, gdje je u planu gradnja termi sa sportsko-rekreacijskim sadržajem, uz temperaturu vode od 80 stupnjeva Celzijevih može se proizvesti 77 litara u sekundi. U odnosu na takvu moguću proizvodnju, količine koje se sada proizvode su minorne. Grad Zagreb i Ina potpisali su Pismo namjere još 2005. godine, a cilj je bio pokretanje gradnje novih sadržaja, poput sportsko-rekreacijskog centra i mogućeg hortikulturnog centra (staklenika za uzgoj cvijeća). Očekuje se skoro pokretanje aktivnosti novoosnovanog poduzeća Terme u kojemu su, prema sporazumu, nositelji investicijskoga ulaganja Ina i Grad Zagreb u jednakim omjerima.

Geotermalnog polja Zagreb odnosno mjesto na kojem se nalaze bušotine s toplom vodom nad kojima koncesiju ima Ina d.d. Geotermalno polje otkriveno je 1976. Na površini od 54 četvorna kilometara Ina je izradila 10 bušotina, od toga su 4 bile namijenjene Sveučilišnoj bolnici, a danas su osnova velikog projekta zagrebačkih termi.

Prednosti i mane
Geotermalna energija ima mnoge prednosti. Zemlje koje je koriste za proizvodnju električne energije smanjuju svoju ovisnost o nafti. Deset megavata struje proizvedene pomoću geotermalne energije znači godišnju uštedu od 140 000 barela sirove nafte. Osim toga, geotermalne energije ima napretek, a opasnost od iscrpljenja njenih izvora daleko je manja nego u slučaju mnogih drugih izvora energije. Problem zagađivanja okoliša također je znatno manji. Troškovi rada geotermalnih elektrana prilično su mali u usporedbi s mnogim drugim vrstama elektrana.

S druge strane, postoje i neki razlozi za zabrinutost. Geotermalna para obično sadrži vodikov sulfid, koji je u velikim količinama otrovan, a u malim količinama neugodan jer smrdi po sumporu. Međutim, proces pročišćavanja pare kojim se uklanja sumpor jednostavniji je i djelotvorniji od sustava za kontrolu štetnih plinova u elektranama koje troše fosilna goriva. Čestice koje se odvajaju u procesu pročišćavanja mogu sadržavati male količine arsena ili drugih otrovnih tvari, no kad se te tvari ponovno vrate u zemlju, opasnost je minimalna. Zagađivanje podzemnih voda još je jedan problem koji se može javiti ako duboko pod zemljom geotermalne bušotine nisu izolirane čeličnim obložnim cijevima i cementom.



Izvor: Awake

Komentari


 

Usluge

Otkup i odvoz
Građevinske djelatnosti
Najam kontejnera

Vijesti iz ekologije

© 2010 - 2015 Sirovina d.o.o. Izrada web portala » Considero.hr