KOŠARICE ZA AMBALAŽNI OTPAD
Otpad je središnji problem zaštite okoliša. U Republici Hrvatskoj godišnje se odbaci proosječno 270 Kg komunalnog otpada po stanovniku. Ukupno se odbaci 1,2 milijuna tona otpada.Štete uzrokovane nekontroliranim odbacivanjem otpada u prirodu često su velike i nepopravljive.Svaki otpad ima svog vlasnika, a vlasnik ga je dužan na ekološko prihvatljiv način zbrinuti.
Otpad treba odvojeno prikupljati i odložiti u za to predviđene spremnike.
- Odvojenim se sakupljanjem i recikliranjem otpada uz očuvanje okoliša postižu razne koristi:
- očuvanje sirovina
- izbjegavanje odlaganja otpada
- smanjenje onečišćenje okoliša
- bolje iskorištenje otpadnih tvari i smanjenje troškova
- smanjenje uvoza sekundarnih sirovina
- zapošljavanje radnika
- smanjenje troškova obrade i odlaganje otpada
- štednja energije
U kućnom otpadu papir i karton čine 26%, plastika čini oko 8%, a staklo oko 8% udjela.Ukupno je to oko 42% od ukupnog komunalnog otpada. Tih 42% bi se moglo reciklirati, a na taj način i smanjiti količine otpada na odlagalištima.
PAPIR
U kućnom je otpadu prosječno ¼ otpadnog papira.U RH još uvijek se ne prikupljaju dovoljne količine otpadnog papira – potrebno ga je uvoziti.Svaki stanovnik Rh godišnje proizvede 70 kg otpadog papira koji odložen zauzima čak 0,5 m3 deponijskog prostora. Slijedom iskustva drugih europskih zemalja, realno je pretpostaviti da će i u RH postupno rasti godišnja potršnja papira do 200 kg, pa i preko 200 kg godišnje.
Recikliranjem papirantog otpada može se za ¼ smanjiti količina kućnog otpada, a što je još značajnije smanjiti potrebe za novim odlagališnim prostorom.
Recikliranjem papira :
- čuvamo šume
- štedimo energiju
- smanjujemo onečišćenje vode i zraka
- štedimo skupi deponijski prostor
- bolje iskorištavanje i smanjenje troškova tvornice papira
- smanjenje troškova obrade i odlaganja otpada
- smanjenje uvoza otpadnog papira,
- povećanje zaposlenosti
PLASTIKA
Upotreba plastike je započela još 1860.godine. Međutim primjena se povećala tek krajem dvadesetog stoljeća, tako da ukupna svjetska godišnje proizvodnja plastike prelazi 180 milijuna tona.Porastom primjene plastičnih materijala porasle su i količine plastičnog otpada.
Prosječno u urbanom kućnom otpadu plastika ima maseni udio od oko 8%, ali zbog male nasipne gustoće, plastika ima volumni udjel u kućnom otpadu više od 30%. Zato poglavito plastična ambalaža zauzima veliki odlagališni prostor te uzrokuje brzo popunjavanje postojećih odlagališta otpada.Odbačena plastika vidljivo i dugotrajno onečišćuje te nagrđuje okoliš- krivac za to je neodgovorni pojedinac.U razvijenijim državama sve je prisutnije recikliranje plastike.
STAKLO
Jedno od odličnih svojstava stakla je mogućnost potpunog recikliranja- praktički se bezbroj puta može reciklirati. Udjel stakla u kućnom otpadu iznosi do 10% masenih udjela.Dodavanje stakleno ambalažnog otpada(stakleni lom) umjesto prirodnih sirovina štedi energiju i prirodne sirovine i uspješno se reciklira stakleni otpad. Korištenjem staklenog otpada bitno smanjuje zagađenje zraka i štiti okoliš.
Odvojeno prikupljanje staklenog ambalažnog otpada :
- štedi prostor na odlagalištu
- štedi dragocjene prirodne sirovine
- štedi energiju
- smanjuje onečišćenje zraka, vode i tla
Recikliranjem stakla se smanjuje potreba za odlagališnim prostorom i opasnost od samozapaljenja na odlagalištu otpadaSamo jedan spremnik, kod ispravnog korištenja izravno smanjuje godišnje odlaganje najmanje 4 prostorna metra odlagališta, a to je prostor dostatan za odlaganje otpada jedne četveročlane obitelji kroz čak četiri godine.